Anksioznost

Treba znati

Osjećaj straha koji se javlja u trenucima opasnosti, nelagodne i nepoželjne situacije, a nestaje ubrzo po prestanku podražaja je normalan i poželjan osjećaj jer povećava budnost i spremnost na reakciju i obranu. Ali kad je taj osjećaj straha, strepnje,  iščekivanja i pretjerane brige prisutan u svim životnim situacijama i kad traje dulje od 6 mjeseci, govorimo o anksioznosti koja se može  i treba liječiti. To je  stanje koje se karakteriše osjećajem unutrašnje uznemirenosti, uplašenosti, straha da će se nešto dogoditi, uz prateću psihomotornu napetost i unutrašnji nemir.

Osobe koje pate od anskioznosti mogu imati sljedeće simptome

  • osjećaj straha
  • osjećaj ugroženosti
  • poteškoće s održavanjem i usmjeravanjem pažnje
  • lako gube strpljenje
  • imaju poteškoće sa koncentracijom
  • očekuju najgore moguće rješenje neke situacije
  • imaju poteškoće sa spavanjem
  • postanu preokupirani oko neke stvari- opsesivni
  • imaju osjećaj stalnog unutarnjeg pritiska
  • imaju osjećaj podrhtavanja pojedinih dijelova ili cijelog tijela,
  • ne mogubiti mirni, na jednom mjestu.

Ako niste sigurni da li ste anksiozni, odgovorite nasljedeća pitanja i razmislite o svom stanju:

  • Da li se u posljednje vrijeme lakše iznervirate nego ranije oko nekih stvari/situacija?
  • Da li previše brinete oko svega?
  • Da li se osjećate kao da ne možete da se opustite, čak i kada niste pod stresom?
  • Da li često osjećate tenziju, nemir u stomaku, nervozu, ili ne možete da sjedite mirno na jednom mjestu?
  • Da li ste bili, ili ste trenutno pod velikim stresom, na poslu ili kod kuće?
  • Jeste li u proteklom periodu bili suočeni sa nekom velikom životnom promjenom, npr nekom nesrećom, gubitkom važne osobe, gubitkom posla?
  • Da li ste često šutljivi, ljutnju čuvate u sebi?
  • Da li vas nešto muči, a da pri tom ne razgovarate o tome?
  • Da li imate iracionalne strahove i misli, poput straha da ćete poluditi, da ćete izgubiti kontrolu nad sobom, da nećete znati šta radite, da ćete napraviti budalu od sebe, da ćete se srušiti, i slične potpuno iracionalne strahove?

 

Napomena!

Ovaj test ne može i ne treba  da bude zamjena za odlazak kod ljekara.

Ako  ste potvrdno odgovorili na više od pola pitanja, obratite se stručnoj osobi u  nadležnom centru za mentalno zdravlje.
Sve  što vas iznutra muči morate izbaciti napolje! Popričajte sa nekim o tome što  vas muči, bit će vam lakše sigurno. Još jednom – ako vas nešto muči, nemojte to  držati u sebi.[/message_box]

Anksioznost mogu pratiti i neki fizički simptomi:

  • „knedla u grlu i nervoza u želucu“
  • površno disanje,
  • osjećaj nedostatka zraka,
  • znojenje,
  • vlažni dlanovi,
  • suha usta,
  • vrtloglavica,
  • učestalo mokrenje.

Upravo zato što su anksiozni poremećaji bliski onome što većina ljudi doživljava kao normalnu zabrinutost, oni koji od nje boluju mogu strahovati da će drugi ljudi okarakterisati njihovu preveliku brigu i strah kao puku slabost. Kao posljedica, oni mogu da ignorišu ozbiljnost sopstvenog stanja i nastojati da ga riješe sami. Često ne potraže pomoć i pate u tišini.

Kako pomoći anksioznoj osobi?

Ukoliko se u vašoj okolini ili porodici nalazi neko ko ima simptome anksioznosti, potrebno je prije svega da ga razumijete. Takve osobe veoma lako i često povlače se u sebe, žele samoću, počinju previše da razmišljaju o tome kako se osjećaju.
Oni to ne rade zato što žele, nego zato što ne znaju drugačije bez stručne pomoći.

Pokažite da suosjećate i da zaista pokušavate da razumijete  stanje u kojem se nalazi.
Efikasno liječenje anksioznosti uključivalo bi terapiju lijekovima  i psihoterapiju. Grupe podrške za pojedince i porodice, također mogu pomoći da se stvori oružje za smanjivanje simptoma i izlaženje na kraj sa njima.

Učinite za sebe ili nekog u vašoj okolini najbolje, i potražite stručnu pomoć.

Gdje potražiti pomoć?

Stručna pomoć u liječenju anksioznosti je neophodna, ali je vlastiti angažman osobe nezamjenjiv. Postoje načini koji vam mogu pomoći da ozdravite i osjećate se bolje.