Stres

Treba znati

Kada neko kaže: “ja sam pod stresom” – obično pomislimo da ga je snašla neka nevolja, da je doživio nešto neprijatno i da je zbog toga pod uticajem neke jake i neprijatne emocije (uznemiren, zabrinut, uplašen, bijesan, razočaran, ožalošćen…). Ovo laičko mišljenje je uglavnom tačno.

Medicinska definicija stresa naglašava da je stres prirodna pojava koja se događa pri pokušaju organizma da se prilagodi nekoj životnoj nevolji, životnom izazovu, događaju ili situaciji, a manifestuje se psihičkom i tjelesnom patnjom.

Razlikujemo akutni i hronični stres

Akutni stres

Nastaje kao kratkoročna, loša reakcija organizma u traumatičnim, najčešće urgentnim situacijama, kada doživimo vrlo snažne emocije ili fizičke povrede praćene jakim bolovima.

Gotovo da nema osobe koja nije doživjela neku žestoku emotivnu reakciju, kao što je veliki strah, jaka uznemirenost, jak bijes, iznenadna velika tuga i slično.

Dejstvo akutnog stresa može trajati od nekoliko minuta i sati, pa do nekoliko dana ili nedjelja.

Hronični stres

se pojavljuje kada smo izloženi manjim, često neprimjetnim, ponavljajućim traumatičnim događajima, koji poslije dužeg vremena narušavaju našu psihofizičku ravnotežu.

Hronični uzročnici stresa su u stvari neki događaji, situacije, nevolje, odnosno problemi, koji kod pojedinih ljudi dovode do ponavljanja i nagomilavanja neprijatnih osjećanja – kao što su: osjećanja nezadovoljstva, frustriranosti, bijesa, mržnje, razočaranosti, bola, potčinjenosti, poniženosti, krivice, zabrinutosti, strepnje, straha, tuge, ožalošćenosti, bespomoćnosti itd.

Dugotrajna stanja potčinjenosti, poniženosti, pasivnosti i rezignacije su naročito nepoželjna i opasna po zdravlje. Primjeri za to su – žene koje godinama trpe nasilje i ponižavanje od muževa alkoholičara.
U nastajanju hroničnog stresa veoma su važne nagle, velike i uzastopne promjene u načinu života, jer svaka promjena iziskuje određeno prilagođavanje i mogućnost ulaska u stresno stanje.

Najčešći događaji i situacije koje dovode do hroničnog stresa

  • Gubitak drage osobe
  • Razvod braka, bračni konflikti
  • Boravak u zatvoru ili zarobljeništvu ili boravak na ratištu
  • Hronična bolest
  • Gubitak posla i nezaposlenost, problemi na poslu, neuspjeh na poslu
  • Gubitak veće količine novca
  • Neuspjeh na ljubavnom planu
  • Suviše velika optrećenost poslom, veliki teret odgovornosti, noćni rad
  • Maltretiranje u porodici zbog alkoholizma ili narkomanije člana porodice
  • Izbjeglištvo itd.

Simptomi hroničnog stresa

  • Hronični umor je najčešći simptom javlja se od jutra do večeri i ne može se otkloniti spavanjem već postaje traja
  • Nervoza, razdražljivost, zabrinutost
  • Podložnost strahu; ponekad napadi straha i bijesa
  • Gubitak volje, nezainteresovanost za mnoge aktivnosti, neraspoloženje
  • Poremećaji pamćenja
  • Bolna zgrčenost nekih mišića (npr. mišića vratne kičme)
  • Psihosomatski poremećaji (lupanje srca, bolovi u grudima, bolovi u stomaku, poremećaji varenja, glavobolje)
  •  Različite infekcije (najčešće herpes) kao rezultat smanjenog imuniteta
  •  Promjene u ponašanju i komunikaciji

Šta možemo sami učiniti protiv stresa

Mnogi ljudi su u stanju da se sami izvuku iz stresnih situacija. Kada sebe prepoznamo kao osobu pod stresom treba postupiti kao i ranije u životu kada smo uspješno riješili neke probleme. Prvi korak je: pokušaj da realno sagledamo situaciju u kojoj se nalazimo. Veoma je važno suočiti se sa svakom nevoljom i problemom, ma kako da su neprijatni ili bolni. Ne smijemo bježati od problema, ponašati se kao da on ne postoji  ili prikrivati problem od svih.

Moramo zadržati bar malu dozu optimizma, bez obzira u kakvoj smo nevolji i na pesimizam koji se može pojaviti.

Često je potrebno  da se povjerimo osobama koje nas najbolje razumiju i da ih konsultujemo – šta bi oni uradili da su u sličnoj situaciji?

Ne smijemo odmah posustati u rješavanju problema sa kojim se suočavamo. Umjesto da dignemo ruke, pogledajmo da li postoji neki način da ga riješimo.

Ako i ne nađemo  rješenje za problem, pomirimo se za izvjesno vrijeme sa svojim problemom i prihvatimo ga takvog kakav jeste. Takav postupak će nam donijeti olakšanje iako problem nije riješen. Sačekajmo neko drugo vrijeme kada ćemo možda imati više snage za ponovni pokušaj da rešimo problem. Postoje i problemi koje ne možemo rešiti i s tim se treba pomiriti i to prihvatiti (npr. neizlječiva bolest člana porodice). Sa takvim problemom moramo naučiti da živimo.

Gdje potražiti pomoć

U nekim slučajevima je potrebno  da se obratimo stručnjaku radi dijagnostike i eventualnog liječenja stresa.